Jefimija Mrnjavčević – Prva srpska književnica i njeno nasleđe!

Jefimija Mrnjavčević, rođena oko 1350. godine kao Jelena, ostala je upamćena kao prva srpska književnica i vredna čuvarica kulturne baštine svoje epohe. Njeno ime zauvek je isprepleteno sa duhovnim nasleđem Srbije srednjeg veka.


 

Potekla je iz ugledne porodice, kao kći ćesara Vojihne i supruga despota Uglješe, rođaka cara Dušana. Sudbina ju je odvela na dvor kneza Lazara nakon što je njen muž, despot Uglješa, poginuo u bici na Marici 1371. godine.

Na Lazarevom dvoru, Jelena je pronašla svoj put ka duhovnosti i znanju. Zamonašila se, preuzevši ime Jefimija, pod kojim će postati poznata kao prva srpska književnica.

Jefimija nije bila samo književnica već i žena od uticaja u vreme koje je donelo ogromne izazove Srbiji. Kao rođaka kneginje Milice, pomagala je u vođenju državnih poslova tokom vladavine nakon Kosovske bitke. Njeno obrazovanje i mudrost doprineli su vaspitanju Miličine dece i očuvanju srpske državnosti.

Njen doprinos srpskoj književnosti ogleda se u tri značajna dela: „Tuga za mladencem Uglješom“, „Moljenje Gospodu Isusu Hristu“ i „Pohvala knezu Lazaru“. Ova dela ne samo da su književni dragulji već i umetnički spomenici. Jefimijini radovi su bili namenjeni kao dar manastirima Hilandaru i Ravanici, gde su ostali zauvek uklesani u srpsku kulturnu istoriju.

Jefimija Mrnjavčević nije samo prva srpska književnica, već i svetla duša srednjovekovne Srbije. Njeni stihovi i misli prenose nam dah vremena u kojem je živela, istovremeno nas podsećajući na važnost čuvanja kulture i tradicije za buduće generacije.

(osnazenazena/wikipedia)

Leave a Comment

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

*
*