Ksenija Atanasijević – filozofkinja, prva žena doktor nauka!

U vreme kada su žene bile retko viđene na univerzitetima i gotovo nepostojeće u filozofskim krugovima, Ksenija Atanasijević bila je svetionik znanja i promena. Rođena 1894. godine, ova izuzetna žena je postala prva žena filozof koja je stekla titulu doktora nauka na Beogradskom univerzitetu.


 

Ksenija nije samo otvarala vrata za buduće generacije žena u filozofiji, već je takođe uspešno prenosila znanje iz te oblasti širem auditorijumu. Njeni radovi nisu bili ograničeni samo na filozofski krug; objavljivala je radove iz filozofije, književnosti i feminizma. Kroz svoje tekstove, Ksenija je postavljala temelje za promišljanje o ravnoteži između različitih aspekata ljudskog iskustva.

Njena posvećenost filozofiji i obrazovanju bila je neupitna, a njeni doprinosi širenju filozofske misli su nemerljivi. Pored toga, bila je i prevodilac dela nekih od najvažnijih filozofa, uključujući Platona, Aristotela i Spinozu, a govorila je i nekoliko svetskih jezika.  Njeno delo nije samo proširilo dostupnost ovih klasičnih filozofskih teksta na srpskom jeziku, već je takođe osvetlilo Ksenijinu strast prema razmišljanju i prevođenju.

Međutim, Ksenijin put nije bio bez izazova. U vreme kada su vladali politički nemiri i represija, bila je progonjena i hapšena kako od Gestapoa, tako i od komunista. Njena dela su bila zabranjivana, ali njena nepokolebljiva snaga i posvećenost intelektualnom radu nisu se gasili. Zajedno s istrajnim naporima i podrškom kolega i prijatelja, Ksenija je uspela da povrati pravo da ponovo radi i da postigne skidanje zabrane s njenih autorskih dela.

Ksenija Atanasijević takođe je aktivno učestvovala u feminističkom pokretu. Bila je potpredsednica Ženskog pokreta i članica mnogih internacionalnih feminističkih udruženja. Njeno zalaganje za prava žena i rodnu ravnopravnost ostavilo je dubok i trajan uticaj na feminizam u Srbiji i šire.

Bez obzira na sve zasluge, njena porodična grobnica je prekopana krajem osamdesetih godina prošlog veka, a nadgrobna ploča uništena, što govori o tome koliko se malo ženama priznavalo, kako za života, tako i posthumno.

Njen život i dela ipak su inspiracija za sve koji teže obrazovanju, ravnopravnosti i borbi za svoje uverenje, bez obzira na izazove koji se nalaze na putu. Ksenija Atanasijević ostaje nesumnjivo jedna od najistaknutijih ličnosti srpske filozofije i feminizma, čiji je doprinos neprocenjiv i čije nasleđe živi kroz vreme.

(osnazenazena/wikipedia)

Leave a Comment

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

*
*